Obnovljiva energija je energija dobivena iz prirodnih procesa koji se konstantno obnavljaju. U svojim različitim oblicima, dobiva se direktno iz sunca ili iz topline stvarane duboko u Zemlji. To također uključuje električnu struju i toplotu dobivenu iz izvora poput sunčeve svjetlosti, vjetra, okeana, hidroenergije, biomase i geotermalne energije te biogoriva i hidrogena dobivenog iz obnovljivih izvora. Obnovljive izvore energije obično dijelimo u dvije kategorije: tradicionalne obnovljive izvore energije, poput biomase i hidroelektrana, te tzv. ‘nove obnovljive izvore energije’ poput energije Sunca, energije vjetra, mini hidrocentrala, geotermalne energije itd. Prema nekim novijim podjelama velike hidrocentrale zbog velikog uticaja na okolinu se više ne smatraju obnovljivim izvorima energije. Ipak, ono što je najznačajnije je da se iz obnovljivih izvora energije danas dobiva gotovo 35% ukupne svjetske energije.
Višak energije
Taj udio u budućnosti treba znatno povećati jer neobnovljivih izvora energije ima sve manje, a njihov štetni utjecaj na Zemlju sve je izraženiji. Treba još posebno istaći da Sunce isporučuje Zemlji 15 hiljada puta više energije nego što čovječanstvo u sadašnjoj fazi uspijeva potrošiti, a uprkos tome paradoksalno je da se neki ljudi na Zemlji smrzavaju. Iz toga se vidi da se obnovljivi izvori mogu i moraju početi bolje iskorištavati i da ne trebamo brinuti za energiju nakon fosilnih goriva. Razvoj obnovljivih izvora energije važan je zbog nekoliko razloga: obnovljivi izvori energije imaju vrlo važnu ulogu u smanjenju emisije ugljičnog dioksida (CO2) u atmosferu – smanjenje emisije CO2 u atmosferu je i politika Europske unije. Zatim, povećanje udjela obnovljivih izvora energije povećava energetsku održivost sistema i pomaže u poboljšavanju sigurnosti dostave energije na način da smanjuje ovisnost o uvozu energetskih sirovina i električne energije očekuje se da će obnovljivi izvori energije veoma brzo postati ekonomski konkurentni konvencionalnim izvorima energije. Nekoliko tehnologija, pogotovo energija vjetra, male hidrocentrale, energija iz biomase i sunčeva energija, već su ekonomski konkurentne. Ostale tehnologije su ovisne o potražnji na tržištu da bi postale ekonomski isplative u odnosu na klasične izvore energije. Evropska zajednica ima dugoročnu strategiju udvostručavanja upotrebe obnovljivih izvora energije. Taj plan sadrži niz mjera kojima bi se potakle privatne investicije u objekte za pretvaranje obnovljivih izvora energije u iskoristivu energiju (najvećim djelom u električnu energiju). Države Europske unije (EU) zadale su sebi cilj da povećaju udio obnovljivih izvora energije sa sadašnjih 12% na 20% cjelokupne potrošnje energije u EU do 2020. godine. Bosna i Hercegovina uprkos potencijalu u dobroj mjeri zaostaje za Evropom. Fosilna goriva u našoj zemlji i dalje su izvor za više od 60% proizvedene energije, od čega ogromna većina otpada na ugalj.
Solarna energija
Za manje od 9 minuta Zemlju obasja tolika količina sunčeve enrgije koliko je čovječanstvu potrebno u jednoj godini. Ta energija dolazi direktno pred naša vrata, besplatno i bez štetnih plinova za okoliš. U tome leži jednostavan odgovor zašto koristiti solarnu tehnologiju? Solarna energija pruža električnu energiju pomoću toplinskih strojeva ili fotonaponskih sistema. Ona se može efikasno upotrijebiti za grijanje vode te grijanje i hlađenje prostora, mada u svijetu postoje postoje mnogo šire primjene ove tehnologije.
Hidroenergija
Hidroenergija također spada u samoobnovljive izvore energije a sama tehnologija posjeduje ogromne potencijale. Ona ima četiri glavne prednosti: obnovljiva je, proizvodi zanemarive količine stakleničkih plinova -dakle, ekološki je najprihvatljivija; zatim spada u najjeftiniji način za proizvodnju i pohranjivanje velikih količina električne energije i lako je prilagodjiva potrebama potrošača pa ne ostavlja previše mogućnosti za rasipanje.Hidroenergija danas u svijetu čini oko 17% globalnih proizvodnih kapaciteta, a iz nje se proizvede oko 20% energije svake godine. Bosna i Hercegovina posjeduje veliki hidropotencijal. Stoga podatak da na hidroenergiju otpada oko trećina proizvedene el. energije svakako treba sve nas da zabrine. Tim prije što korištenje fosilnih goriva jako utiče na globalno zagađenje.
